

Dok roditelji u pojedinim hrvatskim gradovima za vrtić izdvajaju i do 168 eura mjesečno, sinjske obitelji tu uslugu koriste potpuno besplatno. Još je važnije što se Sinj istodobno ubraja među rijetke hrvatske gradove koji bilježe više rođenih nego umrlih stanovnika, potvrđujući kako ulaganja u obitelji i djecu donose konkretne rezultate.
Najnovija analiza portala Gradonačelnik.hr, temeljena na podacima Ministarstva demografije i useljeništva za 2026. godinu, pokazuje da se Sinj nalazi među svega 17 hrvatskih gradova koji svojim građanima osiguravaju potpuno besplatan vrtić. Riječ je o jednoj od najznačajnijih demografskih mjera jer roditeljima donosi trajnu financijsku uštedu i znatno rasterećuje kućni proračun.
U većini hrvatskih gradova roditelji za vrtić izdvajaju između 19 i 168 eura mjesečno, dok se cijene jaslica penju i do 250 eura. Za razliku od njih, sinjske obitelji nemaju taj trošak, što je posebno značajno za kućanstva s dvoje ili više djece, kojima besplatan vrtić donosi višestruke godišnje uštede.
Da nije riječ o uobičajenoj praksi potvrđuje i podatak kako je prije samo tri godine potpuno besplatan vrtić imalo svega nekoliko hrvatskih gradova, dok ih je danas 17. Pojedini gradovi, poput Belišća, Vukovara i Trilja, odustali su od takvog modela zbog financijske neodrživost što dodatno potvrđuje koliko je riječ o zahtjevnoj, ali i vrijednoj demografskoj mjeri.
Istodobno, pojedini gradovi koji su ranije provodili ovu mjeru morali su od nje odustati zbog financijske neodrživosti, što dodatno potvrđuje koliko je riječ o zahtjevnoj, ali i vrijednoj investiciji u budućnost lokalne zajednice.
Posebnu vrijednost ovoj mjeri u Sinju daje činjenica da grad posljednjih godina bilježi i znatno povoljnije demografske pokazatelje od hrvatskog prosjeka. Prema analizi Gradonačelnik.hr, temeljenoj na podacima Državnog zavoda za statistiku, Sinj je jedan od samo šest hrvatskih gradova koji su u 2024. godini ostvarili pozitivan prirodni prirast.
Tijekom 2024. godine u Sinju je rođeno 146 djece, dok je umrlo 130 stanovnika, što znači da je grad ostvario 16 više rođenih nego umrlih. Uz to, sa stopom nataliteta od 11,30 rođenih na tisuću stanovnika, Sinj se svrstao među deset hrvatskih gradova s najvećim natalitetom.
Takvi pokazatelji nisu rezultat slučajnosti, nego dugogodišnjeg ulaganja u mjere namijenjene mladim obiteljima. Grad Sinj posljednjih godina kontinuirano povećava sredstva za demografske programe, od besplatnog vrtića i naknada za novorođenčad do stipendija, ulaganja u odgojno-obrazovnu infrastrukturu te stvaranja kvalitetnijih uvjeta za život djece i njihovih roditelja.
Analiza Gradonačelnik.hr pokazuje kako hrvatski gradovi sve više ulažu upravo u mjere koje obiteljima donose konkretne mjesečne uštede. Uz besplatne ili subvencionirane vrtiće, sve je više gradova koji financiraju boravak djece u privatnim vrtićima, sufinanciraju dadilje ili isplaćuju naknade roditeljima čija djeca zbog nedostatka mjesta nisu upisana u vrtić.
Unatoč tim ulaganjima, najveći izazov sustava i dalje ostaje nedostatak mjesta u jaslicama te manjak odgojitelja. Upravo zato mnogi gradovi nastavljaju graditi nove vrtiće i širiti postojeće kapacitete, svjesni da ulaganje u predškolski odgoj više nije samo socijalna mjera, nego jedno od najvažnijih ulaganja u demografsku budućnost.
U tom društvu Sinj se izdvaja kao jedan od pozitivnih hrvatskih primjera. Besplatan vrtić, uz niz drugih mjera usmjerenih mladim obiteljima, nije samo financijska pomoć roditeljima, nego dio šire razvojne politike koja daje mjerljive rezultate. Činjenica da je grad među rijetkima s pozitivnim prirodnim prirastom potvrđuje da sustavna ulaganja u djecu, obitelji i kvalitetu života mogu pridonijeti stvaranju povoljnije demografske slike te učiniti lokalnu zajednicu poželjnim mjestom za život i ostanak mladih obitelji.