Sinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Miro Bulj upozorio je da Splitsko-dalmatinskoj županiji, zbog dugogodišnjeg izostanka funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, prijeti „napuljski scenarij“. Odgovornost je pripisao županijskim i državnim strukturama, ali i splitskom gradonačelniku Tomislavu Šuti, nekadašnjem direktoru Regionalnog centra čistog okoliša.

„Godinama sam upozoravao na ovaj scenarij, ali nitko ga nije ozbiljno shvaćao. Centar za gospodarenje otpadom Lećevica trebao je biti otvoren još 2009. godine, zatim 2014., pa 2018. godine. Prošla su dva desetljeća, potrošen je golem novac, zaposleno je oko 90 ljudi, a Centra još nema“, rekao je Bulj.

Naglasio je kako Tomislav Šuta, kao nekadašnji direktor Regionalnog centra čistog okoliša, te Splitsko-dalmatinska županija na čelu sa županom Blaženkom Bobanom ne mogu izbjeći odgovornost za postojeće stanje. „Tomislav Šuta danas poziva gradonačelnike i načelnike na solidarnost, a upravo je on bio na čelu sustava koji je trebao realizirati Lećevicu. Ne mogu se sada posipati pepelom oni koji su godinama upravljali projektom, zapošljavali ljude i trošili javni novac, a nisu osigurali rješenje“, poručio je Bulj.

Upozorio je da ga svakodnevno kontaktiraju čelnici drugih gradova i općina sa zahtjevima da Sinj primi njihov komunalni otpad. Međutim, odlagalište Mojanka, prema njegovim riječima, ima ograničene kapacitete namijenjene ponajprije potrebama Cetinske krajine.

„Dvije nove kasete imaju kapacitet od približno 35 tisuća tona, što je za Cetinsku krajinu dovoljno za otprilike godinu i pol dana. Zamislite što bi se dogodilo kada bismo ondje počeli dovoziti otpad iz cijele županije. Neću dopustiti da Sinj i Cetinska krajina plaćaju cijenu tuđeg nerada“, izjavio je.

Bulj je naveo da je ranija gradska vlast s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisala dokument prema kojem se Mojanka neće zatvoriti dok se ne otvori Centar za gospodarenje otpadom Lećevica.

„Lećevica nije otvorena, a aneks tog sporazuma, koliko mi je poznato, ne postoji. Ako ponovno pokušaju zatvoriti Mojanku suprotno preuzetim obvezama, otpad ću odvesti u Lećevicu. Netko mora odgovarati za ono što je potpisao i za ono što nije učinio“, kazao je Bulj.

Posebno je upozorio na financijsko opterećenje koje postojeći sustav stvara komunalnim poduzećima i građanima. Kao primjer naveo je troškove zbrinjavanja odvojeno prikupljene plastike, zbog kojih je, prema njegovim tvrdnjama, Čistoća Cetinske krajine tijekom četiri godine izdvojila približno 800 tisuća eura.

„Komunalna poduzeća ulažu u nove kamione, zapošljavaju ljude i građanima osiguravaju spremnike, a zatim moraju dodatno plaćati privatnim tvrtkama da preuzmu prikupljenu plastiku. Na kraju sav taj trošak ponovno snose građani kroz više cijene usluga“, upozorio je.

Dodao je da će komunalne tvrtke s područja županije samo ove godine, zbog neispunjenih obveza u sustavu gospodarenja otpadom, morati platiti približno 400 tisuća eura penala.

Bulj je ustvrdio da se pod krinkom zelene tranzicije razvio sustav koji pogoduje privatnim interesima, dok skladišta plastike periodično izgaraju, a troškovi ostaju lokalnim komunalnim poduzećima i građanima.

„Postavlja se pitanje kome ovakav sustav koristi i zašto država godinama dopušta model u kojem se javni novac i novac građana prelijevaju privatnim trgovcima otpadom. Nadležna tijela moraju ispitati sve poslovne i političke veze unutar tog sustava“, poručio je.

Podsjetio je i na slučajeve nezakonito odloženog industrijskog i opasnog otpada u Lici, Dugom Ratu i na drugim lokacijama, istaknuvši da je još kao aktivist spriječio namjeru odlaganja takvog otpada u rudokopu Slane stine kod Sinja.

„Ono što je završilo u Lici prethodno se namjeravalo dovesti u Sinj. Građani su se tada organizirali i to spriječili. Zbog toga sam još uvijek u sudskim postupcima, ali ponovno bih učinio isto“, izjavio je.

Kao prvi politički korak prema rješavanju krize Bulj je zatražio ostavke odgovornih za višegodišnji zastoj projekta Lećevica, nakon čega bi se, smatra, trebalo žurno utvrditi izvedivo rješenje i javnosti predstaviti precizni rokovi.

„Ako je Lećevica projekt koji se mora završiti, onda je treba završiti odmah i javnosti reći točan datum. Ne mogu se rokovi stalno pomicati na 2028., 2029. ili 2030. godinu. Oni koji su imali dvadeset godina, potrošili golem novac i nisu riješili problem više nemaju vjerodostojnost da ga rješavaju“, zaključio je Bulj.